OVO JE JEDNA OD NAJBOLJIH KNJIŽNICA NA SVIJETU: Otkrijte što se krije iza zidova impresivne građevine u Oslu

Znate li da su Norvežani jedna od najnačitanijih nacija svijeta? Brojni su razlozi koji su tome pridonijeli, a jedan od njih je i ova romantična priča o knjigama, ljudima i viziji budućnosti. Priča je to koja je započela još davne 1785. godine, kad je norveški premijer i biznismen Carl Deichman stanovnicima tadašnje Christianije, današnjeg Osla, oporučno ostavio kolekciju od 6000 knjiga. I to bi mogla biti samo jedna povijesna zanimljivost da taj čin dva i nešto stoljeća kasnije nije prerastao u projekt o kojem se danas priča. Naime, 2021. godine International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA), u suradnji s danskom softverskom tvrtkom Systematic A/S, u konkurenciji od 32 knjižnice proglasio je knjižnicu Deichman Bjørvika u Oslu najboljom na svijetu.

U prostoru koji obiluje dnevnom svjetlošću sve se vrti oko potreba pojedinca. Srce knjižnice u potpunosti je automatizirani sustav sortiranja knjiga koji zaposlenicima omogućava da svoje radno vrijeme uglavnom provode s posjetiteljima. Naime, ovdje svi smatraju da knjižnice služe ljudima, i to je ono što se osjeća na svakom katu.

Prostrani prvi kat prostor je u kojem su smješteni kafić, restoran i info-pult, a na nižoj etaži su kino i auditorij. Drugi kat posvećen je mlađoj djeci koja ovdje mogu slušati, čitati i igrati se u interaktivnim igraonicama. Treći je kat radni prostor koji vrvi kreativnim kutcima – ovdje možete naučiti kako se koristi 3D pisač, ali i šivaći stroj, posvetiti se sviranju raznih instrumenata ili naučiti kako u studiju snimiti podcast.

Već kat više sve postaje tiše jer su četvrti i peti kat organizirani kao prostori za čitanje i rad, a nude i mogućnost korištenja zatvorenih mini učionica. Ondje je i međuprostor s kojeg puca veličanstven pogled na grad i Oslofjord.

Ako ne sjedite za jednim od velikih zajedničkih stolova, možete odabrati udobne fotelje, radne površine ili jastuke na kojima ugodno zavaljeni možete čitati ili družiti se. Dignete li pogled prema vrhu zgrade, shvatit ćete zašto zgradu iznutra nazivaju košnicom. I taj je detalj dio šire priče, ne samo estetske već i one o održivosti. Zgrada je izgrađena od prirodnih materijala u formi koja u svako doba dana pruža najveću iskoristivost dnevne svjetlosti te savršen protok zraka i topline.

Ispunjena je ugodnim bojama i namještajem skandinavskih dizajnera, a koliko se pozornosti pri uređenju poklanjalo kvaliteti i funkcionalnosti detalja, pokazuju i tepisi koje dizajnerski potpisuje Ksenia Stanishevski, a načinjeni su od vune s Novog Zelanda i ručno izrađeni u Indiji. Velika se pozornost poklanjala i bojama, teksturama i uzorcima koji su prilagođeni funkciji katova. Naime, ovdje ništa nije slučajno.

Knjižnica Deichman Bjørvika atraktivna je svima – turistima, arhitektima, dizajnerima, tehnološkim tvrtkama, sociolozima, ali je po svojoj funkciji najvažnija građanima Osla. Ona je dio agencije Deichman, kojoj pripadaju dvadeset i dvije javne knjižnice u Oslu, a svaka ima istu namjenu – služiti posjetiteljima koji su u prostoru knjižnica u prilici posuditi više od milijun knjiga, filmova i raznih materijala te koristiti besplatni bežični internet, računala i razne alate. Knjižnice Deichman mjesta su otvorena za koncerte, tečajeve stranih jezika, ali i političke debate. Cilj im je pridonositi društvu u kojem svatko ima osjećaj pripadnosti i posjedovanja, ali i odgovornosti, kako prema zajednici, tako i prema sebi.

O tome kako su knjižnice u Oslu prestale biti old-fashioned, govori direktor knjižnica, ujedno i knjižnice Deichman Bjørvika, Knut Skansen: “Bibliotekarstvo je unatrag deset godina bilo vrlo konzervativno područje, knjižnice su bile mjesta čuvanja knjiga. Uložili smo velik napor kako bismo promijenili mentalitet i potaknuli promjenu koju su knjižnice grada Osla prolazile posljednjih sedam godina.” Prenamjena prostora knjižnica u interaktivna mjesta, na kojima se ljudi žele zadržavati, novi pogled na rad knjižničara te prilagođeno radno vrijeme jer su neke knjižnice otvorene i do 23 sata, pri čemu u večernjim satima rade bez zaposlenika, a posjetitelji knjižnicama pristupaju koristeći iskaznice i sustav samoposluge, u kratko je vrijeme dao i rezultat – posjećenost knjižnicama porasla je 40 posto.

Kako bi održali takav uspjeh, traže nove poslovne modele koji će pružiti financijsku stabilnost, poput otvaranja knjižara u sklopu knjižnica i snažne suradnje s nakladnicima, sve kako ne bi izgubili nove generacije čitatelja, pogotovo izdanja na norveškom jeziku.

Zato važnu ulogu imaju i zaposlenici knjižnice koji osim znanjem o fundusu knjiga, vladaju i digitalnim tehnologijama, ali i vode razne programe. “Brojni korisnici naših knjižnica su novi korisnici, za njih su knjižnice produžetak vlastitog doma. A mi moramo biti pametni jer se natječemo za slobodno vrijeme mladih pa moramo znati kako ih privući, a kad dođu, moramo imati za njih spremnu knjigu”, ističe Knut Skansen. Da se ovdje knjige, ali i ljudi cijene, potvrđuje i to što Norvežani knjižnice doživljavaju kao demokratske platforme otvorene za javnu kulturu pa ne čudi što su jedna od najnačitanijih nacija na svijetu.

A sve je započelo vizijom prije nešto više od dva stoljeća, vizijom koja potvrđuje da ima smisla.