Najvažnije brojke industrije: Kako je Spotify promijenio način na koji slušamo glazbu?

Posljednjih nekoliko tjedana, glavna vijest u Hrvata bio je Eurosong. I dalje je. Kontroverzno finale iznjedrilo je švicarskog predstavnika Nema kao pobjednika iako je publika rekla svoje - broj jedan je hrvatski Baby Lasagna.

Marko Purišić zaista je napravio čudo. Još od same Dore (na koju ga žiri HRT-a ne bi ni pozvao da Zsa Zsa nije odustala) pa cijelim putem do Malmöa, skupio je obožavatelje diljem svijeta, a Hrvate učinio ponosnima i ujedinjenima. Ako ništa, znamo već i sami da smo najbolji u proslavama uspjeha naše zemlje.

Ako sve to stavimo po strani, sigurni smo da Marka čeka velika karijera. Na kraju dana, na koncerte dolazi publika, a ne nikakav žiri, kao što je i Marko rekao. Već je objavio svoj prvi samostalni koncert 12. rujna na Šalati (karte su u prodaji od srijede na Eventimu), a još prije ćemo ga moći vidjeti na velikim događajima kao na Sea Star Festivalu u njegovom rodnom Umagu 25. svibnja te na festivalu EXIT 10. srpnja u Novom Sadu.

Veliku stvar koju je ovom mladom Istrijanu donijela Eurovizija je i nevjerojatno visoko mjesto na Spotifyju, gdje je Rim Tim Tagi Dim u jednom trenutku dospio na 45. mjesto globalno najslušanijih pjesama uz Beyonce, Taylor Swift, Arianu Grande... Apsolutno nevjerojatan uspjeh jer danas je Spotify, čini se, najvažnija platforma kada je glazbeni svijet u pitanju. Pregledi na YouTubeu? Pa, kao da i nisu više nešto važni.

Kada, kako i zašto se to dogodilo? 

Spotify je na tržište došao 2008. kada su mu najveći konkurenti bili iTunes i Pandora i već je tada bilo jasno da je online streaming budućnost glazbe. Jasno i zašto - globalna prodaja albuma dosegnula je svoj vrhunac 1999. kada je generirala 14.6 milijardi dolara za tu godinu. Kroz deset godina, brojka je pala na 6.3 milijarde u 2009.

Ipak, iako im je počela rasti popularnost, svaka je online platforma nosila i svoja ograničenja. Na nekima niste mogli slušati onu glazbu koju ste htjeli, na drugima ste je trebali plaćati. Dakle, iako je glazba bila dostupna, potrošači su imali manje kontrole u njezinom konzumiranju. Možemo reći da sve platforme prije Spotifyja nisu bile dovoljno 'consumer-friendly'.

Martin Lorentzon i Daniel Ek, njezini osnivači, upravo su u tome vidjeli pravu priliku. Iako je nastao u Europi, Spotify je vrlo brzo postao iznimno popularan i u SAD-u, a marketinšku strategiju nazivaju mu brilijantnom - davanje prioriteta proizvodu pružanjem najboljeg glazbenog iskustva za korisnike bio je ključni čimbenik koji je uslugu izdvojio od ostalih streaming platformi. Ipak, najveći faktor uspjeha Spotifyja je to što je vratio slobodu i pristup korisnicima. Čovjek ima pristup svakoj pjesmi koju želi poslušati i ne mora za to posebno platiti.

Danas, znamo, postoje dva modela, free i premium account. S prvim koji je besplatan morate pogledati pokoju reklamu, ne možete skidati pjesme za slušanje offline, ne možete slušati pjesme po vlastitom redoslijedu, a playliste su već napravljene uz pomoć algoritma vašeg glazbenog ukusa (i ograničeni ste na njih sedam). Premium nudi sve to i mnogo više za 6.49 eura mjesečno.

Osim što je razvio do tada nepostojeću ponudu, Spotify je surađivao s brojnim društvenim mrežama gdje je definitivno bila najveća ona s Facebookom 2011. kada je korisnicima postalo dozvoljeno da dijele glazbu kroz popularnu platformu. Facebook je tako dobio još jedan kanal kojim je mogao pristupiti novim potencijalnim korisnicima i odličan novitet onim već postojećima, a Spotify je preko noći dobio milijun korisnika. Velika je partnerstva Spotify napravio s kompanijama kao Sony, Uber, Starbucks, Tinder, BMW, Philips, Samsung, PlayStation kako bi još više boostao svoj reach. Kao što vidite, riječ je o globalnim divovima u svojim prilično raznovrsnim industrijama. 

Veliki je korak za platformu bilo i uvođenje gledanja podcasta pa tako, primjerice, možete slušati i jednog od najpopularnijih podcastera današnjice - Joea Rogana. Što je više potrebno?

Rast Spotifyja doista je izvanredna priča, a njegovo putovanje pokazuje kako fokusiranje na nešto tako jednostavno kao što je zadovoljstvo korisnika može dovesti tvrtku do pozicije tržišnog lidera.