STORYBOOK PRINT ISSUE: Otvoreno o temama o kojima ne želimo pričati, jer je vrijeme za glasne razgovore o tabuima

Menstruacija, menopauza, mentalno zdravlje, pobačaj, karcinom, seks, novac - sve su to tabu teme. Zašto su neke teme javne društvene tajne i, ne manje bitno, zašto je važno pokrenuti dijalog o tabuima.

Storybook

Dobro, ajde prestani više... moraš li uvijek izreći TU riječ? Shvatila sam poantu. Bavit ćeš se… stvarima.” To je bila reakcije moje majke jedno subotnje jutro u Martićevoj nakon što sam naširoko pričala o svojim planovima diplomskoga rada na temu tabua menstruacije u Indiji. Ne znam je li bila šokirana time što sam rekla da idem u Indiju te je stoga u glavi počela brojiti sve boleštine koje bih mogla pokupiti ili time što sam spomenula riječ “menstruacija” puno puta u njezinu kvartovskom kafiću gdje ona poznaje sve i svi poznaju nju.
Menstruacija, menopauza, mentalno zdravlje, pobačaj, karcinom, seks, novac. Sve su tabu teme, javne društvene tajne koje svi znamo, ali izbjegavamo ih spominjati.

Što su tabui i odakle dolaze?

Tabui se definiraju kao društveni ili vjerski običaji koji zabranjuju ili ograničavaju određenu praksu ili asocijaciju s određenom osobom (npr. bivši zatvorenik), predmetom (npr. menstrualni uložak), mjestom (npr. striptiz-klub), radnjom (npr. defekacija u javnosti), događajem (npr. holokaust) ili odnosima (npr. homoseksualni parovi). Tabui su društveno određeni, što znači da su neke radnje dopuštene i prihvaćene u jednoj kulturi (npr. ljubljenje na ulici Oxford u Londonu), dok su u drugoj društveno neprihvaćene te zakonski kažnjive (npr. javno iskazivanje prisnosti je kažnjivo zatvorom u Dubaiju).

Riječ tabu polinezijskog je porijekla te dolazi od riječi ta – oznaka i bu – posebno/intenzivno. Tabu je na zapadu prvi puta zabilježen 1771. godine u knjizi “Putovanje u Tihi ocean” britanskog kapetana i moreplovca Jamesa Cooka gdje je definirao tabu kao “riječ vrlo sveobuhvatnog značenja koja simbolizira zabranjeno”. To je bilo doba viktorijanske Engleske, koje se smatra najviše tabuiziranim društvom jer su sve što se nije moglo objasniti znanošću svrstavali u magiju i tabu. To je donijelo i određeni način ponašanja – kao prvo, izbjegavanje doticaja s tabuima doživljavalo se pozitivnim društvenim ponašanjem, a drugo, samim time nastao je i strogo kodificirani vokabular (tetka iz Njemačke, one stvari, oni dani u mjesecu, zvuči poznato?).

Storybook 

Zašto je teško govoriti o tabuima

Mnogima razgovor o tabuima nije jednostavan jer aktivira naš živčani sustav i fight, flight, freeze mod jer nas je strah osude, pogleda te reakcije drugih. Osim toga, promjena našeg odnosa prema tabuima može izravno utjecati i na naše odnose jer dotiče naše duboko ukorijenjene obrasce. Ta se promjena zove transformativno učenje, a ono uključuje promjene naših pogleda i navika uma koje smo stvorili tijekom život, i to pod utjecajem zajednice, obitelji, religije i iskustva. Ta promjena može uzburkati postojeću dinamiku odnosa, što zna biti šokantno i bolno, a ponekad nas može vratiti i starim, poznatim principima.

Storybook 

Zašto je važno pričati o tabuima?

Tabue ne smijemo olako shvaćati jer oni dotiču svakoga, direktno ili indirektno, te imaju izravan i najveći utjecaj na naš život i zdravlje.

Evo nekoliko podataka iz svijeta:

• jedna od četiri osobe u Ujedinjenom Kraljevstvu svake se godine suočava s određenim problemom mentalnog zdravlja, a samo jedna od njih osam traži pomoć

• 46% ljudi ima problema razgovarati o novcu s partnerom pa je novac treći razlog razvoda

• UN je proglasio defekaciju “tihom krizom” koja je uzrokovala više smrti nego bilo koji konflikt

• oko 500 milijuna ljudi diljem svijeta nema pristup osnovnim menstrualnim proizvodima

• jedna od četiri žene u svijetu napravi pobačaj do 45. godine, no pobačaj je legaliziran u samo 75 od 195 zemalja svijeta

No tabui ne utječu samo na pojedince, nego određuju i društvo u cjelini. Rasizam, seksizam, siromaštvo i sve već spomenuto teme su čija tišina drži odnose moći i dinamike te nejednakosti u društvu, što sprečava napredak.

Storybook 

U tiskanom izdanju magazina Storybook, dio ove odlične teme su i razgovori s četiri osobe iz Hrvatske: Maja Krištafor, aktivistkinja, osnivačica Inkluziv Collectivea; Duje Kovačević, content creator i aktivist; Iva Majstorović: Employer Branding direktorica, CEO Enstring i Petra Kejla, MD, specijalist opstetricije i ginekologije, a koje su odlučile podijeliti svoja iskustva te tako proširiti sliku o tabuima i kod nas.