Već neko vrijeme razmišljam o životu na selu, o samoodrživom načinu življenja, biodinamičkom vrtu ili barem druženju s kokama koje slobodno šeću imanjem. Pratim brojne pojedince diljem svijeta i svi oni kao da žive život o kojem ja sanjam. Renoviraju ili grade pomoćne objekte, sade vrtove i fotografiraju tanjure s hranom koju su sami uzgojili. San!
Zato sam za početak odlučio potražiti slobodne koke, jer ako trenutačno ne mogu ostaviti sve i preseliti se na selo, mogu barem jesti jaja sretnih koka. Onih koje žive okružene obiljem zelene trave, zemlje i njezina bogatstva. A potraga za mjestom gdje žive takve koke nije trajala dugo, bilo je dovoljno otići kući u Liku i posjetiti drage ljude koje poznajem cijeli život. Jer njihove koke žive slobodno. Zapravo njihove koke uživaju u blagodatima prirode kljucajući prirodnu hranu koja ih okružuje (zob, ječam, kukuruz), a zbog takvog načina uzgoja, što je i dokazano, jaja slobodnih koka imaju visokokvalitetan nutritivni sastav. Točnije, sadrže više omega-3 masnih kiselina od onih koja nesu kokice koje žive u skučenim kavezima ili od onih iz ograničenog podnog uzgoja.
A jaja sretnih koka su, vjerovali ili ne, šarena! Ličke koke nesu bijela, plava, puderasto roza, zelena jaja, a domaćini su mi objasnili da nije riječ o čaroliji nego boja ljuske jednostavno ovisi o sorti kokoši. Boja kokošjih jaja mahom je određena genetskim karakteristikama, a tzv. brkate koke nose šarena jaja. Spoj je to američkih, francuskih i domaćih primjeraka.
S nekoliko kutija vratio sam se u Zagreb, a tijekom puta nije me napuštala ideja da su ta jaja savršena i za raskošan uskrsni blagdanski stol. Uz ova jaja bojenje uopće nije potrebno jer inspiracija izvire iz prirode u kojoj je sve jednostavno i nježno. U ovoj su priči svoje mjesto našli i bež tanjuri koje sam ručno, jedan po jedan, izradio s puno pažnje, a tu su i ptičice, spremne ispričati nam svoju priču o slobodi. Jer važno je ne zaboraviti istinski smisao blagdana – drage ljude, osjećaj zajedništva i tradiciju okupljanja oko stola.
A u ovoj priči nisu važna obilna jela, liste namirnica i dugi sati pripreme, u ovoj priči sve je poteklo od sretnih koka, domaćih šarenih jaja te vrijednih ljudi koji znaju prepoznati trenutak i ljepotu snagu malih stvari, zato hvala Mariji Laći na divnim fotografijama, Lidiji Tomas Matijević na toplini doma, ali i na tome što one vide stvari onako kako ih i ja vidim, one me uvijek iznova inspiriraju. I tako je nastao ovaj stol, prirodni materijali, drvo, lan, pamuk, grančice maslina i vijenci Cvit Happens. Paleta boja je prirodna, začinjena tragom pastelnih nijansi – osnova svega je boja drveta, siva te boja starog papira.
Uz prirodna šarena jaja poigrali smo se i s nekoliko jaja obojenih listovima ljubičastoga kupusa koja su zaokružila priču o svečanom stolu na kojem su zvijezde stola jaja sretnih koka. Pa ne čudi koliko ljepote i snage živi u jajima koja su nas okupila i inspirirala. Stoga vjerujte u male stvari, u vrijedne ljude, ali i vrijedne ruke, u zajednicu ljudi koja živi iste snove kao i vi, u vaše malo pleme koje svijet gleda istim očima. Vjerujte u sretne koke jer one nam daruju šarena, hranjiva jaja. Ona od kojih je moguće pripremiti čuda, kako za samo jedan doručak tako i za veliko blagdansko slavlje.
Puding od pince
Postoje neka jela koja su gotovo bolja od originala i koja nastaju od ostataka koji se oplemenjuju odabranim dodacima. Dok se kod nas stari kruh koristi na druge načine, Englezi će ga pretvoriti u desert jer su ondje ovakvi pudinzi tipični u svim slastičarnicama i kućanstvima. Pojačane arome vanilije, naranče i limuna, uz dodatak nekog suhog voća, a sve zarobljeno u gustoj žutoj kremi... Uz ovaj desert će vam postati jasno da stari kruh nije samo za krušne mrvice.
Sastojci:
oko 400 g ostataka pince (ili nekog drugog slatkog kruha nalik na brioche – mliječna peciva, sredina kruha)
250 ml vrhnja za šlag
500 ml mlijeka
3 jaja
3 žlice šećera
mahuna vanilije ili 1 bourbon vanilin šećer
naribana korica limuna ili naranče
šaka brusnica (usitnjenih i natopljenih u malo ruma)
100 g maslaca
Priprema:
Pincu ili neki drugi slatki kruh/mliječno pecivo izrežite na kockice i stavite u zdjelu. Uključite pećnicu na 180 stupnjeva. U dubljoj zdjeli dobro izmiješajte jaja te im dodajte mlijeko i vrhnje za šlag. Dodajte šećer, ribanu korice agruma, brusnice i sjemenke mahune vanilije ili vanilin šećer. Dobro promiješajte. S malo više od polovicu pripremljene smjese prelijte izrezane kockice kruha i ostavite da se natope. Ostatak smjese ostavite sa strane jer ćete je dodavati u kalupe. U međuvremenu manje kalupe ili jedan veći premažite s malo maslaca.
Natopljenu pincu rasporedite po dnu kalupa (kockice nemojte utiskivati u kalup kako bi ostalo prostora koji će popuniti ostatak smjese koja će se pretvoriti u puding), dodajte malo maslaca te još pince do vrha kalupa. Ostatak smjese, onaj u kojem se nije namakala pinca, dolijte gotovo do vrha. Postupak ponavljajte dok ne potrošite sve sastojke, a na vrh svakog pripremljenog „pudinga“ dodajte komadiće maslaca.
Pecite u zagrijanoj pećnici dok se tekućina ne pretvori u puding i vrh lijepo ne potamni, otprilike 25 minuta. Najbolje poslužite još mlako te po želji posipajte šećerom u prahu. Za potpuni užitak poslužite uz dodatak sladoleda.
Sretan Uskrs i dobar tek!