Svi govore o kortizolu: Mi govorimo o namirnicama koje mogu biti razlogom za povišeni hormon stresa

Ako vam se čini da dans svi govore o kortizolu, u pravu ste. Danas se toliko piše i govori o kortizolu, hormonu stresa, jer on postaje simbol modernog stresa – fizičkog, emocionalnog, ali i prehrambenog. Brz tempo života, stalna dostupnost, nedostatak odmora i multitasking često su razlog zašto je naše tijelo u kroničnom stresnom stanju.

Zaustavimo se na vrijednim informacijama, kako za one koji tek otkrivaju značenje i utjecaj kortizola, kao i za one koji su već posegnulo za metodama kojima će smanjiti neravnotežu ovog hormona, i to ukazujući da neki od okidača za povišeni kortizol mogu biti i neke od namirnica, jer neke od njih, a koje često konzumiramo, mogu neprimjetno poticati.

Evo nekoliko namirnica koje svakodnevno konzumiramo, a koje mogu neprimjetno poticati povišen kortizol:

Rafinirani šećeri i gazirana pića

Slatka hrana može povećati razinu kortizola zbog svog utjecaja na šećer u krvi. Prekomjerna konzumacija dovodi do povećanja razine šećera u krvi (glikemije), čime stimulira odgovor gušterače, koja oslobađa inzulin kako bi ih snizila. Problem je u tome što, kada šećer prebrzo padne, tijelo to doživljava kao stres i stoga oslobađa kortizol kako bi ponovno povećalo razinu šećera u krvi. To je automatski obrambeni mehanizam koji se, nažalost, ima cijenu.

Previše kofeina (kava, energetska pića)

Kofein ima brojne zdravstvene prednosti, ali je problem ako ga konzumirate u prekomjernim količinama. Tada djeluje kao stimulans na središnji živčani sustav, utječući na hipotalamus, područje mozga koje regulira nekoliko funkcija, uključujući i reakciju na stres. Hipotalamus, nakon što je stimuliran, šalje signale hipofizi, koja zauzvrat aktivira nadbubrežne žlijezde, što rezultira time da potonje proizvode i oslobađaju kortizol u krvotok.

Pržena i procesuirana hrana (čips, fast food, pekarski proizvodi)

Pržena hrana bogata je zasićenim i trans mastima, što može doprinijeti povišenoj razini kortizola. To je uglavnom zato što tijelo ulaže puno truda u njihovu probavu, što može dovesti do povećanja kortizola kao odgovor na metabolički stres. Pržena hrana također sadrži rafinirane ugljikohidrate, koji mogu uzrokovati skokove šećera u krvi, što zauzvrat potiče tijelo da proizvodi više kortizola kako bi reguliralo razinu šećera u krvi.

Osim toga, natrij i neki aditivi te zasićene masti u prerađenoj hrani mogu potaknuti upalu, što je reakcija na stres i zauzvrat može stimulirati proizvodnju kortizola. Imajte na umu da kortizol također može povećati želju za slatkom i masnom hranom, stvarajući začarani krug u kojem konzumacija prerađene hrane dovodi do daljnjih skokova šećera u krvi i povećanja kortizola.

Alkohol (posebno navečer)

Alkohol, ili preciznije, acetaldehid, organski spoj koji nastaje njegovim metabolizmom, stimulira hipotalamičko-hipofizno-nadbubrežnu (HPA) os, koja je odgovorna za reakciju na stres. Njegova aktivacija dovodi do lučenja kortizola iz nadbubrežnih žlijezda. Alkohol također ometa kvalitetu sna, uglavnom zato što djeluje kao depresiv u središnjem živčanom sustavu, uzrokujući početni osjećaj pospanosti, a zatim prekida normalne cikluse spavanja i dovodi do noćnih buđenja.

Što možemo učiniti?

Za početak osvijestite što jedete i pijete. Ubacite u svakodnevnu prehranu više cjelovitih namirnica, vlakana, zdravih masnoća i dovoljno vode. Ne zaboravite i na san, kretanje i male pauze tijekom dana – to su vaši saveznici u borbi protiv kroničnog stresa. I ne zaboravite, vaše tijelo zna kad mu je previše, samo ga treba poslušati.