'Zapamtite, većina onoga što vidite online nije način na koji ljudi zapravo žive', rekla je nedavno na TikToku influencerica Sabrina Pare svojim 250.000 pratitelja i podsjetila nas na ono što već odavno znamo. 'U redu je biti zadovoljan svojim jednostavnim životom. Neprestana kupnja odjeće i mijenjanje outfita nije normalno, a ni poželjno', nastavila je dok je pospremala krevet.
Njezine opaske dio su novog trenda pomalo dugačkog naziva 'Underconsumption core' koji se već naveliko širi društvenim mrežama. Riječ je o pokretu koji potiče ljude da uspore, da cijene ono što imaju umjesto da konstantno jure za najnovijim proizvodima.
Možete zaključiti - trend slavi minimalizam i štednju kao i kupnju novih stvari onda kada su nam doista potrebne, za razliku od popularne potrošačke kulture. Umjesto da se razmeću svojom raskošnom kupnjom odjeće i kozmetike, korisnici TikToka dijele videozapise koji dokumentiraju štedljive kupnje, smanjenu garderobu i praktične, svakodnevne predmete koji se uvijek iznova koriste.
Sabrina Pare ističe da videi koji su sve popularniji slave predmete koji možda nisu najnoviji, ali i dalje odrađuju svoj posao. Vidimo naglasak na influencerima koji se usredotočuju na recikliranje, smanjenje otpada i produljenje životnog ciklusa proizvoda.
'Cilj pokreta nije izgled, već čin i svijest o potrošnji'.
'Underconsumption' je reakcija na hype konzumerizma i svih trendova koji se kao na traci izmjenjuju na društvenim mrežama i nameću svoje često teško prative standarde. Novi pogled teži prema promjeni u načinu razmišljanja kao i stavljanju naglaska na kvalitetu i održivost.
Primjerice, unatoč snažnoj privlačnosti brze mode kojoj se, i mi priznajemo, često teško oduprijeti, mnogi su mladi potrošači zabrinuti zbog same održivosti te aktivno traže načine za odgovorniju kupnju. Nedavne studije pokazale su promjenu u stavovima potrošača, posebno među generacijom Z, prema održivim praksama jer postaju sve svjesniji utjecaja svojih odluka o kupnji na okoliš. Naravno, trend nije vođen 'samo' ekološkom sviješću, već također odražava širi kulturni trend koji obuhvaća sve više ljudi koji žele pobjeći od masovnog konzumerizma. Znamo da mnogi svoju prazninu u kojim god životnim segmentima pokušavaju utažiti upravo u shoppingu, ali znamo da je taj osjećaj poput kotača koji se ne prestaje vrtjeti. Kako trend kaže, prava sreća ne dolazi od modernih stvari, već od prepuštanja hobijima i strastima, provođenja vremena s voljenima i angažmana u zajednici.
Kao i svaki trend, tako je i ovaj izazvao kontroverze, a mnogi tvrde da njegovi principi nisu novi te da su mnoge zajednice odavno prihvatile ovaj stil života bez ikakvog poticaja TikToka.
Općenito u posljednje vrijeme vidimo odvraćanje od trenutno 'popularnog' mainstream' života.
Sve češće završavamo na strani TikToka koja promovira nešto drugačiji način života od onog koji je postao normalna svakodnevica. Sudeći prema brojnim korisnicima društvenih mreža, počinje se cijeniti lagan životni tempo i tzv. Slow Living lifestyle. Kao što mu ime kaže, trend potiče udaljavanje od 'hustle' svakodnevice, žurbe, natrpanih rasporeda i klasičnih dodataka modernog života te biranje sporijeg, prirodnijeg i mirnijeg stila, a odličan je lijek za one koji se sve teže nose sa stresom.
Uz njega tu je i 'Dopamine Menu' trend koji uključuje sastavljanje popisa aktivnosti koje vas čine sretnima. Bilo da se radi o plesu, isprobavanju novog recepta, provođenju vremena s voljenima - za svakoga postoji aktivnost za boostanje dopamina, ujedno i znanog kao hormon sreće.
Ne možemo propustiti ni 'Save The Day' trend koji promovira njegovanje osobnog vremena i obuhvaćanje svih radnji koje pomažu u tome da se čini kao da u danu ponovno imamo malo prostora za sebe. Pod to mislimo na svaku malenu stvar - kratke šetnje, kuhanje čaja, čitanje nekoliko stranica knjige...
Dakle, svima je njima zajednički nazivnik briga o sebi, svom vremenu te psihičkom i fizičkom zdravlju, a sada dodajemo i brigu o okolišu kao i nekonzumeristički pristup potrošnji. Uvodi li doista Gen Z promjene u naše svakodnevice ili je li svima dojadilo živjeti pod 'pravilima' koje nameću društvene mreže i svijet konzumerizma?