Madeži pod povećalom: Kako na vrijeme uočiti opasnost i kako napraviti samopregled?

Ljeti više nego ikad obraćamo pažnju na svoju kožu - zbog izlaganja suncu, ali i zbog madeža koje tada češće uočavamo. Iako su uglavnom potpuno bezazleni (prosječna odrasla osoba ih ima između 10 i 40), važno ih je redovito pratiti jer neki mogu postati zloćudni. No kada prestaje bezazlenost i počinje potreba za stručnim nadzorom?

Kako napraviti samopregled madeža?

Kožu treba pregledati u dobro osvijetljenoj prostoriji pomoću ogledala, a važno je ne zaboraviti skrivena mjesta poput vlasišta, područja iza ušiju, nokte, dlanove, tabane i spolovilo, a najjednostavnije pravilo koje dermatolozi preporučuju je tzv. ABCDE pravilo:

A – Asymmetry (asimetrija)

Jedna polovica madeža ne odgovara drugoj; je li madež nepravilnog, asimetričnog oblika?

B – Border (rubovi)

Jesu li rubovi madeža nepravilni, nazubljeni, nejasno definirani ili razliveni?

C – Color (boja)

Sadrži li madež više boja (smeđa, crna, crvena, plava ili bijela) ili ima neujednačenu boju?

D – Diameter (dijametar)

Je li promjer madeža veći od 6 mm (otprilike veličina gumice na vrhu olovke)? Iako, melanom može biti i manji.

E – Evolving (evolucija)

Mijenja li se madež – po veličini, obliku, boji, površini, svrbi li, boli ili krvari?

Kada obavezno posjetiti dermatologa?

Primijetite li novi madež koji brzo raste, madež koji mijenja oblik, boju ili teksturu, počinje svrbjeti, krvariti ili boli - to su znakovi za hitnu dermatološku provjeru. Posebnu pažnju treba obratiti na madeže koji su drukčiji od ostalih. Takozvano ružno pače često su upravo oni koje treba analizirati, kaže nam doktorica Matić.

SPF - saveznik ili neprijatelj?

Zaštita od sunca prvi je korak u prevenciji oštećenja kože, uključujući pojavu melanoma. Ipak, posljednjih godina mnogo se piše o potencijalnim negativnim stranama SPF proizvoda – osobito kada je riječ o kemijskim (organskim) filterima koji mogu izazvati iritaciju ili utjecati na hormone. Zato je važno birati proizvode provjerenih sastojaka koji su prikladni vašem tipu kože. Imate li osjetljivu kožu, birajte mineralne (neorganske) kreme s cinkovim oksidom i titanijevim dioksidom koje fizički odbijaju UV zrake i manje iritiraju.

Kako odabrati pravi SPF?

Brojka na SPF-u označava razinu zaštite od UVB zraka koje uzrokuju opekline. Za svakodnevnu zaštitu preporučuje se SPF 30, dok je za dulji boravak na suncu ili osjetljivu kožu sigurniji izbor SPF 50. Osobe svijetle puti, s puno madeža ili poviješću raka kože, trebaju redovito koristiti visoki zaštitni faktor.

Najčešće greške pri nanošenju SPF-a

Većina ljudi koristi premalo zaštitnog sredstva - stručnjaci savjetuju oko 2 mg po četvornom centimetru kože, što znači da je za cijelo tijelo potrebna otprilike jedna čašica (30 ml). SPF treba nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaska i obnavljati ga svaka dva sata, osobito nakon kupanja ili znojenja. Treba paziti na to da se ne zaboravi nanijeti na uši, usne, vrat, stopala i stražnji dio koljena koji često ostanu nezaštićeni.

Od čega nas zapravo štiti SPF?

SPF štiti kožu od ultraljubičastih zraka - UVA i UVB. UVB zrake uzrokuju opekline, a UVA zrake prodiru u dublje slojeve kože, pridonose njezinu starenju i mogu potaknuti nastanak tumora. Oznaka na kremi 'broad-spectrum' znači da vas štiti od obje vrste zraka pa se preporučuje kupnja takvog proizvoda.

Zdrava koža počinje pažnjom prema sebi, svojoj genetici i svakodnevnim navikama. Pregled madeža, pravilna zaštita od sunca i pažljiv odabir proizvoda nisu znak preuveličavanja nego odraz pametnog životnog stila. Jer kad je riječ o koži, zlatno pravilo je - bolje spriječiti, nego liječiti. 

DOBRO JE ZNATI

• 1. 99% izlječivosti: Ako se melanom otkrije u najranijoj fazi (stadij I), stopa petogodišnjeg preživljenja iznosi čak 99%.
  (Izvor: American Cancer Society)
• 2. Porast od 100% u 20 godina: Broj dijagnoza melanoma u svijetu udvostručio se u posljednja dva desetljeća.
  (Izvor: WHO i Global Cancer Observatory)
• 3. Hrvatska je među zemljama s najvišim udjelom smrtnosti od melanoma u EU: Iako broj oboljelih nije među najvišima, smrtnost od melanoma u Hrvatskoj je iznad europskog prosjeka.
  (Izvor: Eurostat, 2022.)
• 4. Jedan od pet Europljana dobit će rak kože do 75. godine: Rak kože, uključujući melanom i nemelanomske oblike, pogađa svaku petu osobu u Europi.
  (Izvor: European Skin Cancer Foundation, 2023.)