Brutalizam se u svojim počecima podjednako smatrao etikom koliko i estetikom. Imao je jaku političku pozadinu, ali u isto vrijeme postojala je vjera u čistoću strukture i materijala s kojom se poistovjećuju brojni današnji dizajneri interijera.

Brutalistički pokret se pojavio 1950-ih, pod vodstvom francusko-švicarskog arhitekta Le Corbusiera. Njegovi glavni postulati bili su korištenje betona, nedovršenih industrijskih materijala, jakih strukturnih elemenata, oštrih oblika i monokromatske palete boja.

Brutalističke zgrade i interijeri trebali su projicirati utilitarnu sliku. Međutim, iako je pokret imao plemenite namjere izbjegavanja kičastih detalja u koristi minimalističke gradnje, brojni su komunistički režimi prihvatili taj stil pa ga mnogi zato povezuju s totalitarnom politikom i propadanjem. Iz tog mu je razloga do 1980-ih pala popularnost.

Međutim, brutalizam se vraća 2023. godine. Primjerice, u filmu Tár, koji je nominiran za Oscara, brutalistički stan u Berlinu privukao je puno pozornosti gledatelja. Bilježi se i porast u prepoznatljivim obilježjima brutalizma, poput betonskih podova i upotrebe sirovih industrijskih materijala. Dizajneri interijera dobivaju sve više zahtjeva za značajke koje se čine monolitnima, velikima, jakima i tihima.

Današnji dizajneri jasno daju do znanja da njihov rad nije kopija pokreta iz 50-ih niti da ima ikakvu političku agendu, već moderna interpretacija izvornog etosa brutalizma. Dive se pojačanom težnju za budućnošću i kolektivnom optimizmu koji je tada vladao.

Ovi neobrutalistički dizajneri izbjegavaju pogreške iz prošlosti pažljivim odabirom aspekata pokreta koji se dobro prenose u današnje vrijeme. Nakon što je vrijeme mnoge brutalističke interijere i arhitekturu označilo kao ružne i hladne, nove iteracije u 2023. postavljaju takve elemente uz elemente s organskim naglascima.

Brutalizam u 2023. proteže se i izvan arhitekture i interijera. Naime, komad namještaja ili dekoracija također u prostor mogu unijeti suptilniji naglasak inspiriran brutalizmom, primjerice čelične stolce, brončane stolove ili betonske svjetiljke. U interijere pod utjecajem brutalizma unose se mekši naglasci koji uključuju prirodne elemente poput drva, kamenja, biljaka i održivih materijala, što rezultira toplijom i pristupačnijom estetikom.

No zašto se zapravo brutalizam vraća u dizajn interijera?

U svojoj srži, to je čist i jednostavan pokret. Nema ukrasa, nereda, kičastih presvlaka ili tapeta. Ništa nije zataškano niti se pretvara da je nešto što nije. Iako brutalizam poštuje proces dizajniranja izlažući samu njegovu konstrukciju, uopće ne mora izgledati "brutalno".